kako uspješno studirati
piše: Studentski savjetovališni centar
Upisao si faks, čestitamo! Na početku si razdoblja kojeg mnogi (stariji) nazivaju najljepšim periodom života. No, na samom početku možda i ne izgleda tako…
Promjena
Bilo da si ostao kod kuće ili si u novom gradu, treba se prilagoditi novim ljudima, drugačijem obliku rada, novom načinu života! Imajući na umu da je svaka promjena stresna, pa tako i početak studiranja, možeš očekivati zbunjenost, strah i bezbroj pitanja u periodu prilagodbe. Iako ćeš vjerojatno povremeno i skitati, naš je savjet „ne ustručavaj se pitati!“. Razgovaraj s kolegama (u klupi, s godine, starijima…) i vidjet ćeš da nisi jedini „izgubljen“. Snalazite se zajedno! Jednog dana ćete se smijati sadašnjim problemima i zabludama, a sada možeš jedino stisnuti zube.
Obaveze
S obzirom da si i službeno po zanimanju student, taj status nosi sa sobom i neke obaveze. Što se tiče predavanja, dobro se raspitaj što sve treba odraditi kako bi dobio potpis i potrudi se poštovati rokove. Nemoj si dozvoliti da se nađeš u neobranom grožđu kad dođe vrijeme skupljanja potpisa, seminari se neće napisati sami i kolokviji neće biti položeni bez tvog učenja i truda. Možda ti se sada čini nemoguće, ali moguće je uskladiti obaveze i privatni život! Treba paziti da se ne ode u nijednu krajnost – zabava i druženje mogu i trebaju biti dio svakodnevnog života studenta, ali ne i jedini. Planiraj, odaberi prioritete, organiziraj se; mnogi kažu da rokovnik glavu spašava.
Učenje
Slijedeće pitanje koje te može mučiti je „odakle, koliko i kako učiti?“ . Prvi je korak raspitati se za literaturu. Svaki će profesor vjerojatno dati popis obavezne i dodatne literature, ali kad bi se svi pridržavali te liste studiranje bi trajalo puuuno duže. Prati predavanja i piši bilješke – ono što profesor kaže na predavanju, vjerojatno će biti i na ispitu. Raspitaj se kod starijih kolega kako izgleda ispit (pismeno i/ili usmeno; zaokruživanje/esejski tip pitanja; pokušati muljati ili ne…) da bi mogao prilagoditi svoje učenje tomu. Odgovor na esejski tip pitanja zahtijeva veći stupanj znanja od pitanja na kojem treba samo prepoznati odgovor. Osim toga, stariji studenti mogu biti koristan izvor skripti, sažetaka i korisnih savjeta o tome što profesor najčešće pita na ispitu, a što možda možeš preskočiti prilikom učenja.
Dakle, nakon što si nabavio potrebnu literaturu, treba još „samo“ sjesti i učiti. Planiraj vrijeme za učenje, uči uvijek na istom mjestu, isključi ili makni sve što te ometa (TV, mob, mama…), vadi bilješke, koristi crteže, skice i boje, prepričaj gradivo svojim riječima, uči s razumijevanjem i ono najvažnije – budi uporan i redovit! Nemoj odustati nakon što prvih 20 minuta ne ide – koncentracija je najlošija na početku učenja, daj mozgu priliku da se zagrije! Ponavljaj gradivo dok ga ne znaš bez škicanja u knjigu i na kraju učenja se nagradi nečim što te veseli. Na taj si način povećavaš motivaciju za učenje.
Logično bi bilo da ćeš, ako si učio, proći ispit. No nije uvijek tako jednostavno. Neki kao da zaborave sve što su naučili i ne uspijevaju složiti najjednostavniju rečenicu, a kamoli pokazati svo znanje. U tom slučaju duboko udahni i podsjeti samog sebe da si učio (ako jesi, naravno), a da je profesor ispred tebe samo čovjek koji radi svoj posao. Određena razina treme na ispitu je poželjna jer poboljšava izvedbu, problem nastaje kad zbog treme ne možeš pokazati svoje znanje.
Nove promjene
Tek kad se navikneš i zavoliš studentski život bit ćeš apsolvent i čekaju te novi izazovi i promjene. Opet nova prilagodba, novo razdvajanje od prijatelja, možda i ponovno preseljenje …, ali o tome ćeš brinuti kad za to dođe vrijeme. Ono što možeš već sad je pokazati svoje sposobnosti i interese, volontirati i skupljati iskustva kroz cijelo vrijeme studiranja. Jednog dana će ti biti drago, a možda će ti pomoći kod zapošljavanja. No, da ne odemo u (pre)daleku budućnost, stajemo ovdje.
S obzirom da se studiranje ne sastoji samo od učenja i fakulteta, moguće je da će na putu zvanom studiranje iskrsnuti i drugi problemi i teškoće. Studenti se ponekad muče s različitim problemima u učenju (odgađanje, koncentracija, trema kod odgovaranja, planiranje i organizacija vremena), raznim strahovima i panikama, tjeskobnim i depresivnim stanjima, problemima u odnosima s drugima, itd.
Možda ćeš i ti tijekom studiranja negdje zastati i zatrebati pomoć iz ovog ili onog razloga. Dobra je vijest da se možeš javiti u Studentski savjetovališni centar (SSC) Sveučilišta u Rijeci koji već devet godina pruža besplatnu psihološku pomoć i
podršku svim studentima riječkog sveučilišta.
Zanimljivo je da pomoć najčešće traže upravo brucoši i apsolventi, zato što su to dva perioda koja predstavljaju velike promjene u životu studenta.
Kako do nas?
Dovoljno je nazvati 315-225 ili doći u naše prostorije u Kampusu na Trsatu i naručiti se za razgovor s psihologom.
A ako trebaš još informacija o nama posjeti www.ssc.hr ili pošalji mail na ssc@ssc.hr.
Želimo ti svu sreću i puno uspjeha na putu do diplome! Zapamti, to je onaj krajnji cilj zbog kojeg se isplati stisnuti zube i pregrmiti sve ono zbog čega bi ponekad najradije odustao!